Abeceda uspjeha – Hariz Halilović

Izvodi iz knjige „Abeceda uspjeha i dobrog života & Tajne i vrline uspješnih“, autora Kemala Balihodžić,  iz životne priče  prof. dr. Hariz Halilović:

Kako se vi odnosite prema Vašim emocijama u poslu?

Halilović: Emocije se često povezuju s negativnim, afektivnim, konfliktnim. U pozitivističkoj tradiciji, još uvijek dominantnom u mnogim znanstvenim disciplinama, emocije su suprotno od onog što se smatra razumnim, racionalnim i objektivnim…  Za mene su emocije jako važne u svemu što radim i ne vjerujem u objektivnost, tj. smatram da je svaka objektivnost u krajnjem uvijek subjektivna jer svijet (za nas) ne postoji izvan naše spoznaje. Ovakvo shvatanje je potpuno u skladu s antropologijom, znanstvenom disciplinom kojom se bavim. Ljudi su emotivna bića i važno je znati prepoznati svoje i tuđe emocije. Za mene je isto jako bitno kroz svoje pisanje prenijeti svoje emocije na čitatelja. Smatram najvećim komplimentom kada mi ljudi potvrde svoju emocionalnu reakciju na ono što sam pisao. Naš mentalitet u BiH, regionu pa i u cijeloj jugoistočnoj Evropi je takav da emocijama daje oduška. Npr. sasvim je normalno izgrliti se i izljubiti s dobrim prijateljima, stalno se rukujemo, smijemo se glasno, pričamo glasno, šalimo se na svoj račun… S druge strane i negativnim emocijama se daje oduška na načine koji su ipak prihvatljivi. Ljudi mogu biti tužni a da ne završe na psihoterapijama. Na Zapadu su ljudi istrenirani od malih nogu, što se kaže, da emocije drže pod kontrolom, čak je i njihova ljubaznost, koju mi vežemo za pozitivne emocije, perfekcionirana do sterilnosti. Npr. dok je kod nas osmjeh način pokazivanja iskrene radosti, na Zapadu je komercijaliziran kao reklama. Konobari i prodavači vas gledaju s osmjehom na licu kao da ste im rod rođeni, a u biti iza toga ne stoje nikakve emocije. Ja se već dvadeset godina opirem šupljim frazama i osmjesima bez radosti. I mislim da se dobro nosim u toj neravnopravnoj borbi, da se figurativno izarazim.“